Kodeks dobre prakse


RADA VODITELJA PROGRAMA VJEŽBANJA

UHAI – Kodeks dobre prakse rada voditelja programa vježbanja sadrži skup načela i propisa iz područja profesionalnog ponašanja, morala i profesionalne prakse, usklađen s propisima europskih i svjetskih organizacija (EHFA, Active IQ, CYQ, AFAA, ACE), te služi kao smjernica za izvođenje programa vježbanja svih voditelja u rekreaciji na dobrobit svojih polaznika tečajeva.

Članstvo u Udruzi hrvatskih aerobic instruktora – UHAI obvezuje svakog člana u udruzi da se pridržava Kodeksa dobre prakse pokazujući na taj način svoju odanost, profesionalnost i stručnost u poslu.

Isticanjem loga UHAI-a kao pripadnosti strukovnoj organizaciji u elektroničkim i tiskanim medijima, kao i u prostorima za vježbanje pomaže članovima udruge da polaznici tečajeva i korisnici usluga vježbanja prepoznaju licencirani centar sa stručnim jamstvom vrsnosti i visoke kvalitete u pružanju usluga.

Tri osnovna načela Kodeksa dobre prakse su:

I STRUČNOST OSOBLJA I VODITELJA PROGRAMA VJEŽBANJA

Nakon završenog programa izobrazbe pri institucijama koje su verificirane na državnom nivou kao institucije koje mogu provoditi programe osposobljavanja, voditelj stječe dozvolu za rad ali i usvaja potrebu za daljnjim i kontinuiranim usavršavanjem što dovodi do podizanja razine kvalitete usluga i stručnosti voditelja.

Zaposleno stručno osoblje treba biti:

  • Educirano i kompetentno u svim područjima svog djelovanja.
  • Upoznato s pravilima sigurnosti izvođenja programa vježbanja i popisom štetnih i opasnih vježbi koje se iz sigurnosti ne izvode u programima vježbanja
  • Upoznato s radnim procedurama i radnjama koje treba poduzeti u slučaju hitne situacije.

PRAVILA PONAŠANJA VODITELJA TIJEKOM RADA

  • Program vježbanja započinje prema satnici, a voditelj nikad ne kasni. U slučaju izvanredne situacije polaznike se pravovremeno obavijesti o takvoj nezgodi i razlogu uz ispriku. Pravovremeni dolazak u centar također omogućuje razgovor s polaznicima centra; upoznavanje s novim članovima; davanje važnih uputa o načinu rada i vježbanju novim polaznicima; razgovor i izmjenu važnih obavijesti s ostalim osobljem centra.
  • Voditelj je pripremljen za sat vježbanja, a što uključuje planiranje programa rada i vježbanja, izbor odgovarajuće glazbe, opreme i predmeta, te prisutnost u odgovarajućoj odjeći i obući (čista i uredna). Preporuča se odjeća uskog kroja bez rukava, a hlače kratke ili uskog kroja, kako bi se omogućio uvid u pokrete i rad mišića tijekom vježbi. Kosa treba biti uredno začešljana i po potrebi zavezana.
  • Voditelj tijekom sata ne napušta dvoranu i ne ostavlja polaznike same bez svog nadzora ni iz kojeg razloga osim u izvanrednim situacijama.
  • Voditelj zrcalno pokazuje vježbe tj. izvodi ih licem okrenut prema polaznicima. Mora biti uvježban i siguran u davanju govornih uputa o desnom smjeru kretanja polaznika i strani tijela bez obzira na svoje izvođenje vježbi s lijevom nogom i u lijevu stranu. Kod složenih ili novih pokreta, odnosno kad većinu skupine čine početnici, voditelj će se, ako je to potrebno, ponekad okrenuti leđima ili se pridružiti svojoj skupini u dvorani da bolje objasni vježbu. Kontakt očima voditelju omogućava kvalitetniju komunikaciju s polaznicima, lakše upućuje upute i na sigurniji način kontrolira rad pojedinačnih polaznika i rad cijele skupine.
  • Tijekom sata, voditelj treba biti dobro raspoložen, vedar, stvarajući veselu i poticajnu atmosferu, uz davanje kvalitetnih uputa i poruka tijekom cijelog sata. Uspostavljanje kontakta i povjerenja sa polaznicima je izuzetno važno, a doprinosi kvalitetnom vježbanju, zanimljivom, poticajnom i zabavnom satu, zajedničkom druženju te stvaranju prijateljstva.

II ZDRAVLJE I SIGURNOST

Zaštita na radu i životno osiguranje voditelja programa vježbanja

Organizacija koja provodi rekreativne programe i zapošljava voditelja programa vježbanja treba mu osigurati tehničke i zdravstvene uvjete rada, u skladu s hrvatskim Zakonom o radu. Preporuča se da je voditelj programa životno osiguran i ima položen tečaj prve pomoći. Uz službeni telefon centra potrebno je istaknuti popis telefonskih brojeva svih važnih službi i osoba za kontakt pri izvanrednoj situaciji (npr. hitna pomoć, vatrogasci, policija, hitne intervencije i sl.)

Odabir sigurnih vježbi za program vježbanja

U kreiranju programa vježbanja, sigurnost vježbe i njezino pravilno izvođenje je najvažnije. Neprijeporna je blagodatost i korist tjelovježbe za dobro zdravlje, ali površnost, nestručnost i neznanje voditelja programa te nepravilno izvođenje vježbi može imati nepovoljne ishode i posljedice za zdravlje voditelja i polaznika.

Današnja saznanja i napredak struke utječu na promjene uvriježenih stavova vježbanja te je obvezalo voditelje programa vježbanja da se pridržavaju standarda o odabiru sigurnih vježbi i Kodeksa dobre prakse. Zbog opasnosti od trajnih ili kratkoročnih ozljeda, voditelji programa vježbanja trebaju znati odabrati vježbe i pokrete koji su učinkoviti ali ne uzrokuju štetna opterećenja na pojedine dijelove tijela.

Udruga hrvatskih aerobic instruktora – UHAI u skladu s europskim i svjetskim standardima o odabiru sigurnih vježbi izradila je popis vježbi kao smjernicu voditeljima aerobica u stvaranju i izvođenju programa vježbanja kako bi svojim polaznicima tečaja nudili kvalitetan, siguran i učinkovit program.

STANDARDI ODABIRA SIGURNIH VJEŽBI

  1. Uvijek se pridržavati osnovnih dijelova i cjelina jednog programa vježbanja, a to su: zagrijavanje, priprema tijela i rastezanje; glavni dio sata; vježbe istezanja.
  2. Program vježbanja uvijek započeti vježbama za zagrijavanje i razgibavanje te pripremu tijela za daljnje intenzivnije vježbanje. Ovaj pripremni dio ne smije sadržavati skakanje, poskakivanje, trčanje i vježbe velikog intenziteta.
  3. U aerobnom dijelu sata postepeno se uvode vježbe pojačanog intenziteta s povećanim rasponom aerobnih kretnji. Vježbe se izvode bez naglih promjena radi sprječavanja naglih promjena srčane frekvencije. Vježbe se nadovezuju jedna na drugu „neprimjetnim“ prelascima što omogućava lako praćenje polaznika i doprinosi kvalitetnom vježbanju, zanimljivom, poticajnom i zabavnom satu.
  4. Nakon snažnog i napornog aerobnog dijela sata uvijek slijedi postupno smirivanje tempa vježbanja. Ovo je obavezni sastavni dio svakog programa vježbanja i ne smije ga se izostaviti. Prosječno traje 2-3 minute umjerenih i polaganih ritmičnih pokreta gornjeg i donjeg dijela tijela, kao što su hodanje ili neka manje zahtjevna ritmična aktivnost potrebna za smirivanje tempa nakon aerobnog dijela vježbanja.
  5. Sat vježbanja uvijek treba završiti statičnim istezanjem svih mišića koji su sudjelovali u vježbanju.

VJEŽBE I POKRETI KOJI SE NE PREPORUČUJU U PROGRAMIMA VJEŽBANJA ZBOG OPASNOSTI OD OZLJEDA

Vježbe pokazuje: Sandra Šok, instruktorica aerobike i pilatesa

1. Kružni pokreti glavom, fleksija vrata unatrag

Nagli pokreti savijanja vrata unatrag ili kao dio pokreta kruženjenja glavom se ne koristi zbog bliskog kontakta dijelova vratnih kralježaka. U programu rastezanja potrebno je rastegnuti stražnje i postranične vratne mišiće u sporom, zadržavajućem položaju za svaki dio vrata.

 
2. Podizanje trupa iz sjedećeg položaja s ispruženim nogama

Ispružene noge na tlu pri podizanju tijela iz ležećeg položaja u sjedeći stvara opterećenje na vratni dio kralježnice i donji dio leđa. Zbog slabih trbušnih mišića donji dio leđa nije u stabilnom i sigurnom položaju. Hiperekstenzija leđa koja nastane pri takvom pokretu može uzrokovati ozljedu diskova i ligamenata kralježnice. Pri podizanju tijela iz ležećeg položaja u sjedeći, kod prvih 45 stupnjeva pokreta aktiviraju se trbušni mišići, a nakon toga u rad se uključuju pregibači boka (m. iliopsoas).

3. Podizanje/spuštanje ispruženih nogu od poda

Zbog velikog opterećenja na donji dio leđa pri izvođenju ove vježbe velikog opsega pokreta koji uključuje spuštanje i odizanje nogu van osi tijela, vježba se ne uvršatava u rekreativni program vežbanja.

 
 
4. Vježba „škarice“

Zbog povećane opasnosti i opterećenja za donji dio leđa, izvođenje vježbi u ležećem položaju u kojima su noge neznatno odignute od poda, treba izbjegavati.

 
 
5. Hiperekstenzija leđa iz potrbušnog položaja

Ležeći prsimice na podu, vježba s istovremenim podizanjem ruku i nogu stvara veliko opterećenje na donji dio leđa, a osobito ako se izvodi i ponavlja brzim i trzajnim pokretima.

 
 
6. Hiperekstenzija leđa pod utjecajem gravitacije

Značajan je utjecaj gravitacije na donji dio leđa u ovom položaju, što uzrokuje pritisak na kralježnicu i ligamente.

 
 
 
7. Zamah ekstendirane noge u klečećem položaju

Trzajni pokret i zamah noge unazad iznad ravnine boka, uzrokuje opterećenje i hiperekstenziju donjeg dijela leđa. Svi trzajni pokreti su potencijalno štetni.

 
 
8. Pretklon, doticanje tla rukama

Rastezanje stražnjih bedrenih mišića brzim, trzajnim pokretima i spuštanje dlanova na pod uz primjenu jake sile i težine tijela opterećuje donji dio leđa, diskove i ligamente kralježnice.

 
 
9. Duboki čučnjevi

Zbog zaštite patela i ligamenata koljena, dubina izvođenja čučnja ne bi trebala biti ispod razine koljena. Koljena su iznad peta, a natkoljenice (bedra) paralelne s podom.

 
 
10. Vježba rastezanja unutarnjeg dijela bedra

Zbog neprirodnog položaja koljena ova vježba je opasna jer se stvara dodatno opterećenje na medjialni ligament i na sveze koljena.

 
 
11. Skakanje na poluprstima i ravnim koljenima

Zbog velikog opterećenja na kosti i mišiće prednjeg dijela potkoljenice zabranjeno je skakati s ravnim koljenima! Svaki doskok treba započeti na poluprstima, a završiti na punom stopalu, s petama na tlu.

 
 
12. Prebacivanje nogu preko glave

U vježbi s ispruženim i prebačenim nogama preko glave težina tijela oslonjena je na ramenima i stražnjem vratnom dijelu, što stvara preveliko i opasno opterećenje na te dijelove tijela uslijed težinom tijela i nestabilnog položaja.

 
 
13. Sjedeći između natkoljenica

Sjedeći među natkoljenicama, koljena su pod jakom hiperfleksijom te nestabilnost koljenskog zgloba u tom položaju može dovesti do njegova oštećenja.

 
 
14. Fleksija kralježnice prema naprijed s pruženim koljenima

Da bi se smanjilo opterećenje i mogućnost ozljeda donjeg dijela kralježnice, fleksija kralježnice se izvodi uz potporu jedne ili dvije ruke oslonjene na bedra. Pri izvođenju vježbe koljena se ne smiju pružiti.

 
 
15. Fleksija i rotacija gornjeg dijela tijela

Fleksiju tijela prema naprijed s rotacijom ne treba uvrstiti u program vježbanja bez obzira da li se vježba izvodi s pruženim ili savijenim koljenima. Zbog položaja izvođenja vježbe rotacija stvara opterećenje na donji dio leđa kao i mogućnost nepravilnog držanja koljena. Vježbu s rotacijom tijela treba izvoditi u stojećem položaju s podignutim i uspravnim tijelom u kojoj je pri rotaciji tijela jedna peta uvijek odignuta od poda kako bi se zaštitili donji leđni diskovi i ligamenti kralježnice.

GREŠKE U IZVOĐENJU VJEŽBI

Učinkovitost sata ne karakterizira samo njegovo izvođenje nego i način izvođenja vježbi. U nekim situacijama neka učinkovita vježba zbog lošeg izvođenja može postati neunčikovita, pa čak i škodljiva. Nepravilan položaj pri izvođenju, može izazvati opasna opterećenja na mišiće i zglobove. Opasnost zbog lošeg izvođenja vježbi raste uz umor koji se javlja pri vježbanju. Praćenje ispravnosti vježbanja polaznica jedna je od glavnih zadaća voditeljica programa vježbanja.

1. Čučnjevi s nepravilnim položajem koljena

Koljena trebaju biti iznad skočnog zgloba i trebaju biti u paravcu stopala. To pravilo treba slijediti i u vježbama s iskorakom.

 
 
2. Stabilnost potporne noge u položaju „na sve 4“

Često pri podizanju noge ustranu i/ili unazad potporna noga izgubi svoju stabilnost, što rezultira pomicanjem bedra te istezanjem boka potporne noge. Voditeljica prije početka vježbanja željene vježbe treba polaznicama pokazati pravilno izvođenje vježbe i ukazati im o čemu sve treba voditi računa da bi pri vježbanju tijelo ostalo u ravnoteži i pravilnom položaju.

3.Položaj vrata u vježbi trbušnih mišića

Pri podizanju gornjeg dijela tijela vratna kralježnica treba biti u prirodnom položaju i u skladu s ostalim dijelom kralježnice. U izvođenju treba izbjegavati gledanje prema stropu jer se tim položajem stvara hiperekstenzija vrata, te savijanje vrata i doticanje bradom prsa jer se tim položajem stvara pretjerana fleksija vratne kralježnice.

4.Hiperekstenzija leđa u stojećem i/ili u sjedećem položaju

Potrebno je izbjegavati hiperekstenzije leđa u stojećem i/ili u sjedećem položaju jer se stvara znatno opterećenje na srednjem i donjem dijelu leđa. Leđa trebaju biti podignuta i uspravna s ramenima koja su spuštena i povučena unatrag i uvučenim trbušnim mišićima.

5. Položaj koljena

U raskoraku pri prijenosu težine tijela na jednu stranu, posebno se treba obratiti pozornost na koljeno potporne noge, koje treba biti iznad i u smjeru stopala potporne noge. Rotacija koljena prema naprijed izazvat će veliko opterećenje na ligamente koljena.

 
6. Hiperekstenzija leđa u položaju “na sve 4“

U ritmično/balističnom, trzajnom pokretu leđa se ne smiju spuštati ispod ravnine bokova.

 
 
 
7. Podizanje noge ispred tijela

Visoko podizanje noge iznad bokova zahtijeva trzajni pokret tijelom. Zamijeniti ga treba pokretom gdje visina podignute noge ne zahtijeva trzaj i jednostavno je izvediva svakoj osobi.

 

 

Oprema u dvorani za vježbanje

Oprema u dvorani za vježbanje treba biti usklađena i primjerena programima vježbanja.

Potrebno je:

  • Održavati razinu čistoće i higijene opreme za vježbanje u skladu s propisanim načinom održavanja samog proizvođača opreme.
  • Obavljati provjeru ispravnosti opreme u skladu s proizvođačevim smjernicama. Svaku provjeru potrebno je zabilježiti a kopija zabilješki treba biti arhivirana u centru.
Sprave za vježbanje

Svakodnevno je potrebno obavljati provjeru ispravnosti sprava za vježbanje. Jedino ovlašteni serviser odnosno odgovarajuće educirana i osposobljena osoba može obavljati održavanje, popravak ili prilagodbu sprava i opreme za vježbanje u skladu s rasporedom održavanja koje je propisao proizvođač.

Slučaj opasnosti

Prva pomoć

Voditelj programa vježbanja i osoblje centra koji organizira programe vježbanja mora omogućiti polaznicima osnovni oblik prve pomoći u skladu s preporukama nacionalnog, hrvatskog programa pružanja prve pomoći. O važnosti poznavanja osnova pružanja prve pomoći, možete posjetiti službenu stranicu nacionalnog društva Crvenog križa Republike Hrvatske, www.hck.hr, vodeće ustanove u zemlji u širenju znanja i popularizaciji prve pomoći.

Na istaknutom mjestu u centru potrebno je postaviti ormarić prve pomoći kao i važne telefonske brojeve koje treba nazvati u slučaju opasnosti.

Prostor za vježbanje, te ostale prostorije potrebno je zaštiti i opremiti sigurnosnim aparatima za gašenje požara. Važno je poznavati i pridržavati se zakona o požaru te mjera opreza koje uključuju: obuku osoblja vezano za sigurnost u slučaju požara, načine otkrivanja požara i upozoravanja, pripreme za brzu evakuaciju iz prostora zahvaćeno požarom i postupku u takvom slučaju.

Dokumentacija u kojoj se nalaze savjeti vezano uz radnje koje je potrebno poduzeti u slučaju hitne situacije i opasnosti potrebno je postaviti na odgovarajuće mjesto o kojem će biti upoznato svo osoblje centra.

Revizija i mjerenje kvalitete obavljanja djelatnosti

Proaktivno mjerenje

Uvođenje odgovarajućih postupaka za trajnu edukaciju osoblja i voditelja te racionalni pristup u evaluaciji procjena, zahtjeva i pritužbi polaznika programa vježbanja.

Reaktivno promatranje – nezgoda/incident

Evidencija opasnih događaja, izvještavanje o nezgodama i incidentima koje su doživljeli djelatnici ili korisnici usluga vježbanja pomaže otkrivanju uzroka i skolonosti ka nezgodama/incidentima te upućuje na indentifikaciju načina i mjera koje bi dovele do poboljšanja i smanjenja rizika od eventualnih nezgoda/incidenata u budućnosti.

Praćenje i bilježenja svih neželjenih događaja, te njihova analiza omogućuje uvođenje mjera za sprječavanje ponavljanja takvih događaja, a dio je programa kontrole kvalitete rada.

III BRIGA ZA POLAZNIKE TEČAJEVA, KORISNIKE USLUGA VJEŽBANJA

Voditelj programa je osposobljen i educiran za izvođenje sigurnog i učinkovitog program vježbanja u kojem slijed pokreta treba biti razumljiv i jednostavan za praćenje, bez obzira na vještinu i različitost sposobnosti polaznika u cilju postizanja učinka vježbanja.

Polaznici tečajeva, tj. korisnici usluga vježbanja pri učlanjivanju u centar trebaju biti upoznati s:

  • Radom centra, načinom upisa, ugovorima i izjavama koje potpisuju.
  • Osobljem koje izvodi program vježbanja.
  • Programima vježbanja i ostalim aktivnostima centra (praćenje napredovanja kondicije, sportski skupovi, natjecanja i ostale aktivnosti).
  • Mjerama opreza pri vježbanju.
  • Vlastitom odgovornošću u slučaju zdravstvenih ograničenja.
  • Dvoranom u kojoj se vježba, opremom i spravama za vježbanje.
  • Potrebnom odjećom i obućom za vježbanje, te ostalim potrebnim priborom (ručnik, bočica za vodu).
  • Pravilima dobrog ponašanja u centru i na satovima vježbanja.
  • Mogućnošću da svoje bilješke dojmova i pritužbi mogu ostaviti na recepciji u za to predviđenoj Knjizi dojmova.